UTJECAJ NA OKOLIŠ
- Bez upotrebe kemikalija (smanjuje se potrošnju kemikalija na području marine)
- Eliminira potrebu za toksičnim antivegetativnim premazima (antifouling)!
- U skladu je s regulativom o antifouling-u, podupire korisnike na prestanak korištenja toksičnih antifouling premaza!
- Sav toksični otpad (nastao u procesu čišćenja) sakuplja se u bazenu ispod stroja i sigurno zbrinjava!
- Smanjena potrošnja goriva doprinosi smanjenju stakleničkih plinova!
- Mehaničko pranje četkama preporučljiva je strategija zaštite okoliša kao jedina alternativa toksičnim premazima!*
*Prema preporuci WWF-a (World Wildlife Fund, 2016.) i Švedske uprave za pomorstvo i vode (2016.)
U tehnološkom procesu čišćenja trupa plovila pomoću Drive-In Boatwash sustava ne koriste se apsolutno nikakva kemijska sredstva. Cijeli proces je isključivo mehanički, a hidrauličko ulje koje se koristi je biorazgradivo. Samim time, nema bojazni od zagađenja čak i u slučaju havarije postrojenja uzrokovane vremenskim neprilikama ili vandalizmom.
Produkt mehaničkog čišćenja su nakupine skinute s trupa plovila. Sva onečišćenja sakupljaju se u spremnik koji se nalazi ispod čitave dužine doka. Onečišćenja se periodički (najmanje jednom godišnje) zbrinjavaju na propisan način, od strane tvrtki ovlaštenih za zbrinjavanje ove vrste otpada.
U svim studijama koje su rađene na temu sprječavanja obraštanja trupa plovila zaključeno je da je mehaničko čišćenje četkama jedan od trenutno najprihvatljivijih ekoloških metoda rješavanja ovog problema. U opsežnim studijama rađenim na ovu temu zaključeno je da u biti nema razlike u onečišćenju mora s obzirom na to da li se plovila premazana toksičnim premazima periodično čiste četkama ili ne, jer vremenom, na žalost, sve to završi u moru.
Redovitim korištenjem ovih postrojenja omogućuje i premazivanje plovila isključivo ekološki prihvatljivim tvrdim premazima na bazi epoksi smole koji u more ne otpuštaju bakar i cink (prvenstveno radi zaštite plovila od osmoze). Produkt mehaničkog pranja takvih plovila su u biti potpuno ekološki prihvatljiva, netoksična onečišćenja.
Pranje trupa četkama, prema preporuci WWF-a (World Wildlife Fund, 2016.) i Švedske uprave za pomorstvo i vode (2016), nudi pravu alternativu industriji antivegetativnih premaza za plovila.
„Sve marine u kojima se plovila redoviti podižu i / ili peru trebaju ponuditi rješenje za pranje trupa. Dugoročno gledano, antivegetativne premaze treba u potpunosti ukinuti a razvoj strojeva za pranje plovila četkama važan je dio toga.” (*Izvještaj Švedske agencije za upravljanje vodama i morima 2012:10).
Uvođenje zabrane toksičnih zaštitnih premaza u planu je Europske komisije, ova metoda je prijeko potrebna i prihvatljiva alternativa.
Drive-In Boatwash postrojenja već su u upotrebi u mnogim najrazvijenijim zemljama: Švedskoj, Norveškoj, Finskoj, Kanadi, Sjedinjenim Američkim Državama.. Napomenimo i da je Norveška vlada prepoznala značaj ovog projekta na način da je njihovo ministarstvo zaštite okoliša radi podizanja svijesti o problemu utjecaja toksičnih premaza na okoliš u Vollen marini sponzoriralo Drive-In BoatWash besplatna čišćenja plovila cijelu 2018 godinu, uz jedini uvjet da plovila ne koriste toksične premaze. U ovom pilot projektu željelo se ukazati na alternativne, ekološke načine rješavanja problema obraštanja. Projekt je u potpunosti uspio jer je samo u toj godini ovu metodu prihvatilo 1150 plovila.
Ankete proizvođača postrojenja pokazale su da su servisi pojedinih marina smanjili upotrebu premaza za 180 kilograma godišnje, a 90% korisnika je nastavilo koristiti njihove usluge. Uslugom čišćenja zaposlenici će upoznati i educirati korisnike usluge o ekološko prihvatljivim metodama čišćenja. Također, tijekom čišćenja se ne koriste kemikalije, već mehaničke četke, čime se smanjuje onečišćenje u marinama i lukama te dolazi do obnavljanja mikroorganizama u tim područjima. Proces čišćenja brodova mehaničkim četkama nema štetan utjecaj na okoliš, već utječe na jačanje zaštite okoliša.
Iskustva korisnika u inozemstvu pokazala su da njihovi brodovi nakon čišćenja ovom metodom postižu veću brzinu i troše između 10 i 40% manje goriva, a time i emitiraju manje stakleničkih plinova čime se smanjuje oštećenje atmosferskog omotača i efekti globalnog zatopljena.